Energetska kriza pogubno djeluje na industriju u Evropskoj uniji. Cijeli niz energetsko intenzivnih sektora – poput proizvođača stakla, metala, hemikalija, gnojiva, papira i cementa – vodi borbu za opstanak. U isto vrijeme golem paket američkih subvencija za zelenu industriju mami firme da se presele preko Atlantika. Zato ne čudi sve veća zbrinutost evropskih čelnika koji upozoravaju da se zaraza u vidu ‘deindustrijalizacije’ širi cijelim Starim kontinentom. Bliži li se kraj ‘Made in EU’?
Sprječavanje tako strašnog ishoda — i s njim povezanih društvenih i političkih posljedica — izbilo je na vrh agende EU 2023. godine, piše Politico.
U novogodišnjoj e-poruci službenicima, evropski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton izdvojio je napore za jačanje globalne konkurentnosti Evrope kao ‘glavni prioritet’.
Sigurnost opskrbe
‘Visoke cijene energije u Evropi nastavit će utjecati na naše sugrađane, ali i cijele industrijske opskrbne lance te mala i srednja poduzeća. Istovremeno Kina, SAD i druge zemlje pokušavaju — ne bez uspjeha — privući naše industrijske kapacitete. Bez snažne proizvodne baze sigurnost opskrbe, sposobnost izvoza i otvaranje novih radnih mjesta u Europi su ugroženi’, poručio je Breton.
Od decembra se evropska industrija zasad uspijeva nositi s najgorom zimskom energetskom krizom, smanjivši potrošnju plina za oko 15 posto. Ali s cijenama plina još oko šest puta višim od prosječnih u prethodnih deset godina i četiri puta višim nego u konkurentskim zemljama, poput SAD, mnogi strahuju da će veće kompanije jednostavno preseliti poslovanje izvan Evrope dok bi se manja preduzeća mogla ugasiti.
Dugo njegovana vizija Evrope kao pokretačke snage zelene industrijske revolucije dobrano je uzdrmana američkim Zakonom o smanjenju inflacije vrijednim 369 milijardi dolara. S ogromnim subvencijama za zelene tehnologije i sloganom ‘Kupuj američko’, evropski čelnici strahuju da će paket SAD namamiti sve više i više njihovih firmi preko Atlantika.
‘S obzirom na postupke SAD-a i Kine, vidimo stvarnu opasnost od deindustrijalizacije i dezinvestiranja’, izjavio je visoki dužnosnik Evropske komisije za Politico.
Gubitak proizvodnih kapaciteta znači gubitak radnih mjesta, a to će imati političke posljedice.
Egzistencijalna kriza
‘Ne pretjerujemo kada kažemo da se evropska industrija – počevši od energetski intenzivnih industrija – suočava s egzistencijalnom krizom’, rekao je Luc Triangle, glavni tajnik evropskog sindikata IndustriALL. U energetski najovisnijim industrijskim sektorima radi osam miliona radnika.
U svom godišnjem pregledu tržišta rada, objavljenom prošlog mjeseca, Evropska komisija rekla je da su stope zaposlenosti u EU ostale jake, pri čemu je nezaposlenost pala na šest posto u julu. No također je upozoreno da stalni visoki troškovi energije predstavljaju ‘velik rizik’ za radna mjesta u EU, posebno u energetski intenzivnim proizvodnim sektorima.
Iako zasad relativno malog obima, učinak na radna mjesta već se vidi. U decembru je Evropska fondacija za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) objavila popis izgubljenih radnih mjesta, uključujući 441 otkaz u rumunskoj firmikoja proizvodi aluminijev oksid, slovačka firma iz istog sektora otpustila je 300 ljudi, a proizvođač keramičkih pločica iz Poljske riješio se 350 radnika. Eurofound je istaknuo da utjecaj energetske krize na zapošljavanje u EU vjerovatno ‘tek počinje’.
Triangle je upozorio da bi ubrzan industrijski pad u središnjoj i istočnoj Evropi mogao potaknuti negativnu reakciju birača protiv Unije.
‘Iskoristit će to političke snage koje imaju antieuropsku ili ekstremističku agendu’, siguran je Triangle.
Korporativni sektor šalje sve glasnija upozorenja da je krajnji rok da se nešto napravi. Poziva se na koordinirano djelovanje na nivou EU za spašavanje evropske proizvodne baze. Francuska traži sveobuhvatnu novu strategiju ‘Made in Evrope’ za cijelu Uniju.
Električna energija i plin
U oktobru je odluka njemačkog kemijskog diva BASF da trajno smanji poslovanje u Evropi izazvala snažan šok u Briselu. Da krizom nisu pogođeni samo energetski intenzivni sektori, upozorio je u novembru Volkswagen. Oni su istakli da Evropa više nije ‘troškovno konkurentna u mnogim područjima. Posebno se to odnosi na troškove električne energije i plina’.
Na posljednjem samitu EU 2022. čelnici su dali znak da su čuli upozorenja. Na sastanku je izdana uputa Evropskoj komisiji da brzo izradi prijedloge ‘s ciljem mobilizacije svih relevantnih nacionalnih i alata EU’ za rješavanje energetske krize i pada konkurentnosti. To bi pitanje trebalo dominirati samitom čelnika EU 9. i 10. februara.
Ali zemlje članice nisu složne u stavu kojim putem krenuti. U fokusu je ublažavanje strogih pravila EU o državnim subvencijama, a razmatra se i snažna finansijska podrška proizvodnim sektorima. Kratkoročno, vlade će možda morati razmotriti načine na koje postojeće fondove – Next Generation, EU-ov paket za oporavak od posljedica covida, i RePowerEU, fond za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima – iskoristiti za poticanje proizvodnje.
Do sada su najenergičnije poteze povukle na nacionalnom nivou same države. Njemačka je izdvojila 200 milijardi eura za paket pomoći za firme i domaćinstva. Također, ograničila je i cijene plina i struje za industriju. Francuska je najavila novi prijedlog zakona za poticanje zelenih industrija.
U nedavnom komentaru za Financial Times njemački ministar finansija Christian Lindner izrazio je uvjerenje da ‘Evropa i Njemačka mogu prebroditi krizu bez kolapsa industrijske proizvodnje’. Ali drugi se boje da će bez velike intervencije na nivou EU nastradati ekonomski slabije zemlje.
‘Ako EU ne pojača svoju industrijsku politiku, naša industrija će iskrvariti do smrti’, rekao je neimenovani diplomat EU za Politico.
