“Kada govorimo o deficitu medicinskog kadra situacija u Kantonu Sarajevo još uvijek nije visoko alarmantna, ali je u svakom slučaju upozoravajuća”, istakao je u Rezimeu Haris Vranić, ministar zdravstva Kantona Sarajevo.
“Evidentan je nedostatak medicinskog kadra svih profila. Na birou imate određeni broj uvijek koji se javi na potencijalne konkurse međutim ono što smo zatekli je stanje u zdravstvu gdje nije planirano bilo obnavljanje kadra. Imate ograničen broj zdravstvenih ustanova koje su dio javno-zdravstvenog sektora koje po sistematizaciji imaju određeni broj uposlenika. Stvaramo višak medicinskog kadra koji ne možemo da uposlimo. Postoji simbioza između kantonalnog i federalnog nivoa koji mora da promijeni nakon 20 i više godina standarde i normative unutar zdravtsvenog sistema da bi zadovoljili sve potrebe.”
Direktor Kantonalne bolnice doktor Safet Mujić u Mostaru Zlatko Guzin kaže da svaki kanton ima svoje specifične probleme.
“Što se tiče kadra mi ne možemo reći da smo u teškoj situaciji. Već zadnjih 10-12 godina mi smo pažljivo planirali i zapošljavanje ljekara i specijalizacije i upravo smo završili jednu smjenu generacija. Mi možemo biti zadovoljni kadrom i nismo u zadnjih 7-8 godina imali značajnih odlazaka ljekara i inače medicinskog kadra iz naše ustanove.”
Vranić navodi da ne znaju tačan broj pedijatar koji nedostaju u Kantonu Sarajevo.
“U svakom slučaju, nisu samo pedijatri oni koji nedostaju. Nedostaju razni profili. Za razliku od Mostara koji ima isto dvije bolnice, u KS-u je fluktuacija medicinskog kadra bila daleko veća u prethodnom periodu. Nekoliko je puteva premoštavanja te situacije. Da otvorite tržište rada i da vam se javi neko ko je već gotov specijalista. Već osam mjeseci stoji otvoren konkurs međutim niko se ne javlja. Imamo sada da krenemo sa ovim što nas je zateklo. Razmišljali smo da kroz budžet KS-a finansiramo deficitarne speicjalizacije, nekih 70 do 90 specijalizacija. Sistem će biti prenapregnut ali mora izdržati. Morat ćemo inkorporirati dio privatnog sektora. Najvažnija je zakonska regulativa koja se mora mijenjati sa federalnog nivoa. 13 godina se zakon nije promijenio, plava knjiga nas je u crno zavila.”
Kao gorući problem zdravstva u HNK-u Guzin navodi problem finansiranja.
“Jednostavno naš Zavod i budžet kantona ne mogu pratiti finansijske potrebe zdravstvenih ustanova. U tri navrata su se kolektivni ugovori korigovali. Nadamo se da će ove godine, jer imamo informacije da je naš Zavod poslovno poslovao, da ćemo uspjeti da anuliramo ove naše probleme.”
Vranić ističe da još nisu dobili zvanične zahtjeve ni od jednog sindikata za povećanje plata.
“Kolektivni ugovor je potpisan na dvije godine, kako su insistirali u sindikatu, i vidjećemo tek razvojem situacije da li će doći do nekih korekcija unutar kolektivnog ugovora što se tiče povećanja plata. Mislim da su sada plate više nego zadovoljavajuće.”
Guzin naglašava da će se neke stvari morati sistemski rješavati.
“Jedna pozitivna stvar koja se dogodila je bio Zakon o konsolidaciji zdravstvenih ustanova koji je nama mnogo značio u situaciji u kakvoj smo bili do sada i djelimično je riješio naše probleme. Definitivno je potrebno donijeti određena sistemska rješenja na većim nivoima, uključujući i državni. Moraju se analizirati pojedinačni problemi svih kantona.”
Vranić pojašnjava da je implementiran Pravilnik o zdravstvenim ustanovama prema kojima dijagnostika nema liste čekanja.
“Nema velikog odliva naših pacijenata prema drugim ustanovama. Usluga se pruža unutar 30 dana. Najveći je pritisak na ustanove koje su dijagnostičkog tipa. Najčešće dobijam primjedbe da na KCUS-u ne žele da napišu datum na uputnicu i ovjere, čime bi pacijenti stekli uslove da odu na neku drugu kliniku na kojoj bi mogli završiti te preglede.”
Guzin ističe da u HNK-u nema masovnog odliva pacijenata prema privatnim zdravstvenim ustanovama.
federalna.ba
