Naslovna Biznis Dobra vijest: Cijene hrane pale šesti mjesec zaredom, najviše pojeftinila ulja

Dobra vijest: Cijene hrane pale šesti mjesec zaredom, najviše pojeftinila ulja

Cijene hrane pale su u rujnu, šesti mjesec zaredom, odražavajući pojeftinjenje biljnih ulja koje je zasjenilo rast cijena žitarica, pokazalo je danas izvještaj agencije UN-a za poljoprivredu FAO.

FAO-ov indeks cijena košarica osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u septembru za 1,1 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u augustu na 136,3 boda. Njegova vrijednost pada od marta, kada je dosegnuo rekordnih 159,7 bodova, ali je još uvijek viša za 5,5 posto nego u istom lanjskom mjesecu.

Najviše su u septembru pale cijene biljnog ulja, za 6,6 posto u odnosu na augustu, kliznuvši na najnižu razinu od februara prošle godine zahvaljujući pojačanoj opskrbi i nižim cijenama sirove nafte. Šećer, mlijeko i mliječni proizvodi i meso bili su nešto manje od jedan posto jeftiniji nego u augustu, utvrdio je FAO.

Slabljenje eura prema dolaru i sumorni privredni izgledi bili su uteg cijenama mlijeka i mliječnih proizvoda, dok su meso i šećer pojeftinili zahvaljujući pojačanoj opskrbi govedinom iz Brazila i dobrim izgledima za urod šećerne trske u toj južnoameričkoj zemlji.

Septembar je donio više cijene samo žitaricama, za 1,5 posto u odnosu na august. Cijene pšenice porasle su 2,2 posto zbog suše u Argentini i SAD-u, snažnog izvoza iz EU i pojačane neizvjesnosti koja obavija ukrajinski pristup lukama na Crnom moru od decembra.
Poskupjela je i riža, za 2,2 posto, djelomice i zbog zabrinutosti koju su potaknule teške poplave u Pakistanu.

U odvojenim procjenama ponude i potražnje žitarica FAO je blago snizio prognozu globalne proizvodnje žitarica u ovoj godini, na 2,768 milijardi tona, što bi predstavljalo pad za 1,7 posto u odnosu na prošlu godinu. To je za 1,7 posto ispod procijenjene proizvodnje u 2021.

Proizvodnja bi ove godine trebala biti manja u prvom redu zbog slabijih izgleda za žitarice koje se koriste u prehrani ljudi i životinja, poput kukuruza, jer bi prinosu u velikom proizvođaču SAD-u mogli naškoditi nepovoljni vremenski uvjeti, tumači FAO.

Prognoza proizvodnje pšenice podignuta je pak na rekordna 787,2 miliona tona, što bi predstavljalo povećanje za jedan posto u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući boljem urodu u EU i Rusiji nego što se očekivalo.

Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2022./2023. premašiti proizvodnju i dosegnuti 2,784 milijardi tona, što bi značilo da bi globalne zalihe do kraja sezone trebale pasti za 1,6 posto u odnosu na njezin početak, na 848 miliona tona.

Trgovina žitaricama trebala bi se u sezoni 2022./2023. smanjiti za 2,4 posto zbog posljedica rata u Ukrajini i jakog dolara, prognozira agencija UN-a.