Naslovnica BiH Dodik i 800 miliona iz Centralne banke: “Izmjena zakona donijela bi nam...

Dodik i 800 miliona iz Centralne banke: “Izmjena zakona donijela bi nam bankrot, recesiju i potpuno siromaštvo”

Glad, bolest, potpirivanje nacionalnih tenzija i udar na finansije su put u sukobe.
Vlada Republike Srpske je do sada u sklopu interventnih nabavki nabavila 290.000 litara jestivog ulja; 190.000 kilograma šećera,; 930.080 konzervi; 6.000 tona pšenice i 95.000 kilograma soli. Nafta i naftni derivati još nisu nabavljeni jer je poništen postupak nabavke zbog promjena na tržištu i u toku je pokretanje nove procedure nabavke.

Kako su za Buku rekli u Ministarstvu trgovine i turizma nabavljena roba se nalazi u skladištu kod dobavljača i u slučaju potrebe ista će biti puštena u promet. Međutim nisu istakli po kojim cijenama- nabavnim, nižim ili onim koje u tom trenutku budu aktuelne.
Ocjenili su i da je tržište u Republici Srpskoj trenutno stabilno i nema straha od nestašice roba.

Interventnu nabavku smo prokomentarisali i sa ekonomistima Slavišom Rakovićem i Draškom Aćimovićem.

Raković je ocjenio da će ove nabavke biti dobre krajem ljeta kada cijene dopunski porastu: “Interventne nabavke nisu instrument kontrole rasta cijena, trebalo bi da posluže u slučaju nestašica pojedinih artikala na tržištu. Upravo vrijednost robnih rezervi se ogleda u sposobnosti amortizacije rasta cijena”.

Aćimović s druge strane smatra da činjenica da ne znamo cijenu po kojoj će se ova roba plasirati, možda i ne bi bila problem da se ne radi o BIH, inače trećoj zemlja po korupciji i kriminalu u Evropi.

“Ovakve nepoznanice su samo odraz borbe vlasti da se sa trećeg mjesta po korupciji I kriminalu pređe na drugo mjesto. Nažalost, ni ovaj tužno-sarkastični komentar ne može opisati nivo brutalnog iživljavanja nad narodom i zakonom kao ni osjećaj nedodirljivosti koji imaju ljudi u vlasti”, ističe za BUKU Aćimović.

Interventne nabavke ili Robne rezerve

Inače Republika Srpska je sredinom 2017. umjesto Robnih rezervi (u stečaju) po hitnom postupku dobila Zakon o interventnim nabavkama. Za propast Robnih rezervi još niko nije odgovarao, nadležni čak nikada nisu dali ni bilo kakav konkretan odgovor na pitanje ko je odgovoran za višegodišnje kriminalno upravljanje institucijom koja bi trebalo da je ključna za pomoć stanovništvu u vanrednim okolnostima.

Stoga zvuči potpuno nevjerovatna najava Milorada Dodika člana Predsjedništva BiH, da će predložiti izmjenu zakona Centralne banke kako bi se 400 miliona eura doznačilo entitetima sa samo jednim ciljem, a to je formiranje robnih rezervi.

Interesovalo nas je i kako naši sagovornici gledaju na ove najave i kakva je uopšte logika traženja novca za nešto što je već jednom uništeno i opljačkano.

Raković ističe da je potenciranje izmjena zakona Centralne banke ideja koju ne slijedi ni jedna Srbija koja ima nezavisnu Centralnu banku, dok Aćimović kaže da su ovakve izjave usmjerene na podrivanje finansijskog sistema zemlje, jer bilo kakvo mijenjanje valutnog borda za tzv. plivajući kurs dovelo bi do bankrota zemlje, ogromne recesije i potpunog siromaštva koje je i sada, po statistici svjetskih finansijskih institucija, ogromno.

“Glad, bolest, potpirivanje nacionalnih tenzija i udar na finansije su put u sukobe. Ako je to cilj onda se ide vrlo ubrzano prema tom cilju, a oni koji ga izazivaju neće dijeliti sudbinu svojih naroda kao što je i sada ne djele jer pogled iz vila, skupih restorana kroz zatamljena stakla novih auta odavno ne dozvoljava vladajućim političarima da vide život kao što ga vidi ogromna većina građana u BH”, jasan je Aćimović koji ujedno podsjeća da su Robne rezerve Republike Srpske jedine na svijetu koje su otišle u stečaj, izazvan da bi sakrio kriminal i korupciju u istim. Nema potrebe, kaže, ni analizirati tu situaciju jer se taj metod “poslovanja” uvukao u sve institucije u zemlji, a Evropska Unija je to jasno detetkovala i označila u svom izvještaju o nazadovanju BiH i gdje je takođe jasno navedeno da su politike lažnog nacionalizma i patriotizma samo pokriće za nevjerovatno bogaćenje vladajućeg staleža.

“EU ne treba potcjenjivati i neke od velikih afera vezanih za kriminal u vrijeme pandemije, a povezanih sa sredstvima i novcem koji su oni donirali, već se obrađuje u Javnom tužilaštvu Evropske unije u sferi visokog kriminala. Epilog treba očekivati vrlo skoro”, uvjeren je Aćimović.