Naslovnica Top vijesti OTPUŠTENO 470 RADNIKA: Masovni otkazi i zatvaranje čitavih pogona u BiH

OTPUŠTENO 470 RADNIKA: Masovni otkazi i zatvaranje čitavih pogona u BiH

U šest bh. gradova

Masovni otkazi i zatvaranje čitavih pogona posljednjih mjeseci potresaju tekstilnu i obućarsku industriju u Bosni i Hercegovini.

Posljednji u nizu je Novotravnički Kavat koji zbog gubitka ključnog kupca otpušta 90 radnika. U prethodnih mjesec i po zatvoreni su i pogoni firme Prevent u Visokom i Budžimu, zbog čega je 200 radnika ostalo bez posla, kao i pogoni Alme Ras u Bosanskom Petrovcu i Globus-Konfekcije u Kiseljaku, čime je u Bosanskom Petrovcu bez posla ostalo 52, a u Kiseljaku 70 radnika.

Početkom avgusta je i 70 radnika tekstilne fabrike “Dubicotton” iz Kozarske Dubice, takođe ostalo bez posla.

Predsjednik Sindikata tekstila, kože, obuće i gume FBiH Zlatibor Kojčić za BUKU kaže da poslodavci otpuštanje radnika pravdaju kao poslijedu pandemije korona virusa iako to nije posve tačno: “Poslodavci kažu da su tokom pandemije sve bh. fabrike radile, iako sa smanjenim kapacitetom, te stvarale zalihe odjeće i obuće, a kada je na svjetskom tržistu uslijedila smanjena potražnja naši poslodavci su odmah posegnuli za otpuštanjem radnika. Ali to bije baš tako”.

Naime, pojašnjava Kojčić, Kavat iz Novog Travnika je izgubio kupca GrinPol jer nije mogao da prati dinamiku proizvodnje. Kupac je htio da se proizvodnja rapidno povećava, međutim fabrika nije ulagala u modernizaciju strojeva i radnici nisu mogli dostići broj od 520 obuće dnevno. Radnici su, dodaje, dobili otpremninu i prijavljuju se na nadležni zavod za zapošljavanje.

Prevent Leder, Visoko je opet drugi slučaj: “U razgovoru sa šeficom pravne službe rečeno nam je da Hastor gasi pogon za preradu kože i da oni imaju zadatak da svakog radnika pojedinačno intervijušu da li se slaže sa otkazom i otpremninom. Ovdje se radi o oko 200 radnika, od kojih je većina uzela otpremninu i prijavili su se se na zavod za zapožljavanje. Međutim, vlasnik je u međuvremenu prodao fabriku kupcu iz Njemačke i počeo postepeno vraćati radnike na posao, a pojedini radnici su već angažovali advokata za zaštitu svojih interesa. Što se tiće Globus-Konfekcije vlasnica sa sadašnjom proizvodnjom nije mogla dalje poslovati. Za ostale fabrike nemamo tačne podatke, jer u okviru njih sindikat ne djeluje”.

U Republici Srpskoj se u ovoj branši, barem za sada, čini mirnija situacija.

Potvrdio je to za BUKU Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće Republike Srpske.

Prema njegovim informacijama do sada je 70 radnika tekstilne fabrike “Dubicotton” iz Kozarske Dubice, koja je u talijanskom vlasništvu i bavi se preradom pamuka, ostalo bez posla.

Do otpuštanja je, kako je saznao iz razgovora sa direktorom firme, došlo zbog smanjenog tržišta i smanjivanja narudžbi, a dobio je i obećanja od direktora da će ako uslovi dozvole, pozvati nazad radnike.

U ostalim fabrikama u ovoj branši, a gdje djeluje Sindikat, otkazi se ne spominju.

Kako je rekao Ružičić za BUKU, upravo su ovih dana u jednom velikom pogonu, dogovorili i povećanje plata u 2024. godini.

KOLIKE SU PLATE

Inače prosječna plata u grani tekstila, kože i obuće u RS gdje je zaposleno oko 14.000 radnika, na kraju prošle godine je iznosila 866 KM, dok se u ovoj godini, kaže Ružičić, približila iznosu od oko 950 KM, ali je to daleko od dovoljnog za potrošačku korpu i za višemjesečni rast cijena hrane i ostalih roba i usluga uslijed inflacije.

U Federaciji BiH prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, kaže naš prvi sagovornik, u sve tri grane -tekstil, odjeća i obuća, ima 19.515 zaposlenih radnika sa prosječnom platom od 674.00 KM.

“Vlada je donijela uredbu da se poslodavci u ovom sektoru mogu isplaćivati plate do 949,00 KM uz regresirano uplaćivanje poreza i doprinosa, međutim su rjetko koji isplaćuju plate veće od 700 KM pravdajući se da nemaju sredstava”, ocjenjuje Kojčić, dodajući da će se uskoro ponovo pregovarati oko novog Granskog kolektivnog ugovora jer jedino povećanje plata može spriječiti odlazak mlade i kvalitetne radne snage u treće zemlje.

Posebno su zabrinjavajuća predviđanja struke da teški izazovi za ovu granu industrije tek dolaze.