Vlada Federacije BiH prihvatila je na današnjoj sjednici informaciju o potencijalnoj proračunskoj podršci Europske unije (EU) Bosni i Hercegovini u cilju ublažavanja negativnog socio-ekonomskog utjecaja energetske krize.
Danas donesenim zaključcima Federalna vlada podržava Vijeće ministara BiH u postupku usvajanja Akcijskog plana/mape puta koji je pripremilo Izaslanstvo EU u BiH, kako bi se stvorile pretpostavke za potpisivanje ugovora u okviru Paketa energetske podrške, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Kako se navodi u informaciji, tokom posjete predsjednice Europske komisije (EK) Ursule von der Leyen našoj zemlji 28. listopada ove godine, predstavljen je energetski paket za Zapadni Balkan vrijedan 500 milijuna eura, od čega je 70 milijuna namijenjeno direktno za saniranje posljedica poskupljenja energenata za gospodarstvo i ugrožena domaćinstva u BiH.
Prema stavu Izaslanstva EU, od ukupnog iznosa sredstava namijenjenih BiH, predviđeno je da se ona dijele između entiteta i Brčko Distrikta i to u omjeru 66 posto za FBiH, 33 posto za RS i jedan posto za Brčko Distrikt.
Između ostalog, ovaj program predviđa i obavezu domaćih vlasti da donesu program utroška sredstava te proračunske podrške. U informaciji se ističe važnim da BiH usvoji određene propise i politike, te da se nastave provoditi mjere podrške najugroženijoj populaciji poput subvencioniranja računa za struju u Federaciji BiH.
Inače, proračunska podrška je mehanizam koji funkcionira na način da država korisnica budžetira i isplati sredstva krajnjim korisnicima, a onda ih EK refundira državi prema unaprijed dogovorenoj shemi. U ovom slučaju BiH, ukoliko ispuni uvijet za isplatu prve tranše kroz usvajanje Akcijskog plana/mape puta, može i prvom kvartalu 2023. godine očekivati alokaciju 90 posto sredstava od cjelokupnog iznosa, a preostalih 10 posto, kao druga tranša, bit će uplaćeno BiH tijekom 2024. godine na osnovu procjene EK o napretku države u provođenju dogovorenih mjera.
Prva mjera podrazumijeva subvenciju kojom je predviđeno da se, od ukupnog broja od 165.000 ugroženih domaćinstava koja bi imala ovu podršku za nadilaženje posljedica porasta cijena računa za grijanje u 2022/23., na Federaciju BiH odnosi 109.000 korisnika.
S tim u vezi, u što kraćem roku bit će utvrđeni kriteriji te od svih općina u FBiH osigurani podaci, odnosno prijedlog liste korisnika/domaćinstava najugroženijih kategorija kojima je ova pomoć najpotrebnija.
Također, Vlada FBiH će imenovati radnu grupu za praćenje i implementaciju proračunske podrške od EU, a koju će činiti predstavnici resornih federalnih ministarstva, institucija i stručnih službi.
Federalna vlada obavezala je i mjerodavne federalne organe uprave i Fond za zaštitu okoliša FBiH, da poduzmu aktivnosti na utvrđivanju još dvije liste korisnika radi provođenja ove EU podrške, i to kada je u pitanju energetska učinkovitost za stambene objekte, te podrška mikro, malim i srednjim poduzećima.
Naime, kako je navedeno u informaciji, planirana je financijska podrška energetske efikasnosti za ukupno 4.000 stambenih objekata u BiH, od čega se na FBiH odnosi njih 2.600. U planu je i podrška za 400 mikro, malih i srednjih poduzeća u BiH radi osiguranja kontinuiteta poslovanja, a od tog broja, u skladu s kriterijima raspodjele, u FBiH je njih 264.
Vlada FBiH zadužila je mjerodavne federalne organe uprave da se, nakon identifikacije sve tri kategorije korisnika, moraju obratiti Federalnom ministarstvu financija radi otvaranja koda projekta u proračunu, kako bi podnijeli svoje korigirane financijske zahtjeve za planiranje ovih sredstava u federalnom proračunu za narednu godinu. Također, radna grupa imat će obavezu da blagovremeno izvještava Vladu o svim važnim pitanjima procesa pripreme i provođenja proračunske podrške za energetske potrebe, stoji u priopćenju.
Vlada FBiH: Donesen plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog sliva od 2022. do 2027.
Na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vlada Federacije BiH danas je tijekom sjednice u Mostaru donijela Odluku o donošenju Plana upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora u FBiH za razdoblje od 2022. do 2027. godine.
Vlada FBiH doneseni plan podnosi Vijeću ministara BiH radi usvajanja u skladu s procedurom propisanom odgovarajućim zakonom Bosne i Hercegovine.
Federalno ministarstvo obavještava Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske o donošenju Plana upravljanja vodama, a Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar (AVP Jadransko more) o tome obavještava organe, institucije, poduzeća, pravne osobe i druga tijela uključena u postupak konzultiranja javnosti.
Institucije i pravne osobe zadužene Planom za izvršenje Programa mjera iz člana 26. Zakona o vodama, dužne su na zahtjev AVP-a dostavljati sve podatke i informacije potrebne u svrhu izrade dvogodišnjih izvješća o provođenju programa mjera. O provođenju tog programa Federalno ministarstvo izvještava Vladu FBiH, a Vlada svake dvije godine Parlament FBiH.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i AVP Jadransko more zaduženi su da Plan upravljanja vodama objave na svojim web stranicama.
Kako je navedeno u obrazloženju, opći ciljevi upravljanja vodama su postizanje dobrog ekološkog potencijala površinskih i stanja podzemnih voda, odnosno vodnih i za vodu vezanih ekosustava.
Također, cilj je umanjenje šteta uzrokovanih djelovanjem voda, kao i osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kvalitete za razne namjene, te poticanje održivog korištenja voda, uzimajući u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih izvora i njihovu kvalitetu.
U Programu mjera planovi upravljanja vodama objedinjuju obveze ispunjavanja ciljeva koje određuje Okvirna direktiva o vodama EU i regulativa Federacije BiH iz područja upravljanja vodama, što uključuje i ispunjavanje više pratećih direktiva Europske unije.
Istaknuto je i da su, u skladu sa odredbama Zakona o vodama, provedene javne konsultacije u procesu izrade ovog plana, priopćio je Ured Vlade Federacije BiH za odnose s javnošću.
Vlada FBIH o regresiranju kamata i Garancijskom fondu
Na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Vlada FBiH je na današnjoj sjednici u Mostaru prihvatila informaciju o implementaciji Garancijskog fonda za kreditno-garantni program za mikro, mala i srednja poduzeća (MSP) i kreditno-garantni program za obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti.
Zaključeno je da će Federalno ministarstvo financija u suradnji s Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta, a u skladu s potraživanjima, omogućiti isplatu sredstava za regresiranje kamata iz Garancijskog fonda za četvrti kvartal 2022. godine u iznosu od 1,2 milijuna KM. Također će planirati potrebna sredstva u federalnom proračunu za narednu godinu za subvencioniranje kamata u skladu s procjenom Razvojne banke FBiH i politikama na osnovu kojih će se utvrditi program utroška sredstava namijenjenih za ove vrste subvencija, navodi se u priopćenju Ureda Vlade Federacije BiH za odnose s javnošću.
Donesen je i zaključak da se u cilju što efikasnije implementacije Garancijskog fonda formira koordinacijsko tijelo koje će koordinirati aktivnostima, analizirati, izvještavati i predlagati mjere.
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta zaduženo je da prati, analizira i izvještava o kreditno-garantnim programima za MSP, te obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti, kao i o programu utroška sredstava ovogodišnjeg Proračuna FBiH za subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima kroz regresiranje kamata iz Garancijskog fonda.
Iz Vlade su podsjetili kako su prije dvije godine, kao dio svog paketa mjera za ublažavanje posljedica na ekonomiju izazvanih pandemijom koronavirusa, uspostavili Garancijski fond pri Razvojnoj banci FBiH. Tako je omogućeno izdavanje garancija za MSP, poljoprivredu i prehrambenu industriju, velika poduzeća, izvoznike, te obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti.
Kada je riječ o subjektima male privrede, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta je izradilo kreditno-garantne programe. U okviru njih, u protekle dvije godine garancije Fonda bile su uglavnom usmjerene u financiranje tekuće likvidnosti (isplate plaća, plaćanje poreza i doprinosa, i sl.), obrtnih sredstava, dovršavanje već započetih investicija, kao i manje investicije, a potom i na pružanje podrške pokretanju novih poslovnih aktivnosti, rastu i razvoju postojećih MSP, obrtnika i ostalih samostalnih privrednih djelatnosti, povećanju konkurentnosti, inovacijama i zapošljavanju.
Kako je navedeno u danas prihvaćenoj informaciji, subjekti male privrede uvidjeli su ove pogodnosti te se fokusirali na njih, što je dovelo do ekspanzije korištenja Fonda, a koja se nije mogla predvidjeti ranijim projekcijama. Stoga je bilo neophodno da se, prema trenutnom trendu rasta, osigura 1,2 milijuna KM za subvenciju kamata za četvrti kvartal ove godine.
Inače, ukupan iznos odobrenih garancija Fonda za prvo polugodište 2022. godine za svih pet programa iznosi 154.020.638,70 KM. Od toga se na mikro, mala i srednja poduzeća odnosi 54.819.070,65 KM (35,59 posto), a na obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti 407.500 KM (0,26 posto). Pokrivenost kamate od Fonda za ova dva programa iznosi 98,64 posto.
Ministarstvo je, također, na osnovu analize trenutnih trendova i okvirnih projekcija Razvojne banke, u informaciji predložilo da se u federalnom proračunu za narednu godinu osigura iznos od 5.000.000 KM za subvencije kamata u 2023. godini.
Vlada FBiH donijela Uredbu o postupku dokazivanja ispunjenosti uvjeta za imenovanje u ustanovama
Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, donijela Uredbu o postupku dokazivanja ispunjenosti općih i posebnih uvjeta za imenovanje u tijela uprave, nadzora i rukovodstva u federalnim ustanovama socijalne zaštite.
Ovom uredbom detaljnije se uređuje postupak imenovanja upravnih i nadzornog odbora, te direktora u ustanovama socijalne zaštite Federacije BiH, kao i način dokazivanja ispunjenosti općih i posebnih uvjeta i nepostojanja zakonskih zapreka za imenovanje na navedene pozicije.
Odredbe ovog propisa primjenjuju se na postupak i procedure imenovanja na pozicije predsjednika i članova upravnih i nadzornog odbora, kao i na poziciju direktora u federalnim ustanovama socijalne zaštite u skladu sa odredbama Zakona o ustanovama socijalne zaštite FBiH. Kandidat za imenovanje na ove pozicije dužan je dokazati ispunjavanje općih i posebnih uvjeta, kao i nepostojanje zapreka za imenovanje na način i po postupcima utvrđenim odredbama ove uredbe.
Uredba obuhvaća postupak definiranja sadržaja i objave javnog natječaja, potom postupak prijavljivanja na javni natječaj, kao i postupak provjeravanja ispunjenosti uvjeta, te postupak izbora i imenovanja. Stupa na snagu idućeg dana od dana objave u Službenim novinama Federacije BiH.
U obrazloženju je navedeno da je odredbama Zakona o ustanovama socijalne zaštite FBiH utvrđeno da će Vlada Federacije, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis kojim će utvrditi bliže uvjete u pogledu postupka za dokazivanje ispunjenosti općih i posebnih uvjeta, te potrebne dokumentacije za imenovanje na utvrđene pozicije u federalnim ustanovama socijalne zaštite. Inače, ovaj zakon stupio je na snagu u kolovozu ove godine.
Također, donošenjem ovog provedbenog akta osigurava se jedinstveno i transparentno postupanje u provođenju postupka imenovanja tijela uprave, nadzora i rukovođenja u federalnim ustanovama socijalne zaštite, priopćeno je iz Ureda Vlade Federacije BiH za odnose s javnošću.
