Usred Šumadije, u selu Čumić, otvorena je prva farma magaraca u novijoj istoriji Srbije.
Na imanju porodice Prodanović, pedesetak magaraca od kojih su većina ženke, kao i pulad svilo je jedinstvenu ovovremenu priču, čija se istorija proteže još u antičko doba, kada je ova životinja zbog svoje izdržljivosti bila vrijedna zlata.
“Ideja o farmi magaraca potekla je u Švajcarskoj gde sam i živeo svojevremeno. Videvši po prvi put u komšiluku magarce rodila se i ljubav prema ovim životinjama. Shvatio sam njihovu vrednost, kao i narav koja je suprotna od uobičajnog mišljenja u našem narodu što me je oduševilo. Pored karaktera ovih životinja saznao sam i o lekovitim svojstvima njihovog mleka što me je dodatno zaintrigiralo, pa sam s toga i odlučio da krenem sa uzgojom”, kaže Boško Prodanović, vlasnik farme koja se postepeno razvijala.
Sve je počelo kao hobi gajenjem svega nekoliko grla, ali se nakon pet godina danas na farmi nalazi čak pedeset jedinki uglavnom iz sopstvene reprodukciije.
“Situacija je takva da tokom cele godine imamo između deset do petnaest magarica za mužu. Farma živi od prodaje mleka, kao i muške puladi širom Srbije, što je dovoljno za pokrivanje osnovnih troškova, a tu spadaju radna snaga i hrana. Trenutno u planu nije širenje farme uvećanjem broja grla, ali planiramo proizvodnju sira i kreme”, priča on.
Od istorijski poznate činjenice da se Kleopatra kupala u magarećem mleku kako bi sačuvala ljepotu svoje kože i da su ga stari Rimljani smatrali luksuznim pićem, postoje i malo poznate činjenice o njegovim ljekovitim svojstvima.
Magareće mlijeko se preporučuje pacijentima pod hemoterapijom, kod plućnih bolesti, astme, bronhitisa i suvog kašlja.
Od brojnih široj javnosti nepoznatih činjenica izdvaja se da je magareće mlijeko po svom sastavu izuzetno slično majčinom mleku. Ne sadrži štetne bakterije, koje bi mogle da naškode zdravlju novorođenčeta i sadrži 60 puta više vitamina C nego li kravlje mlijeko.
Ovdje u selu Čumić, Prodanovići su postigli vrhunski kvalitet, iako jedna jedinka u toku dve godine može da da najviše 40 litara mlijeka.
“Nisu zahtevni sa čuvanje. Ishrana im je vrlo jednostavna. Hrane se senom, ispašom raznolike trave, kukuruzom, ječmom i ovsom, a i neretko dobiju stari suvi hleb kao i poslaticu od par kocki šećera na nedeljnom nivou. Inače, ovde je reč o takozvanim “balkanskim magarcima”. I mužjake i ženke karakteriše prepoznatljiva tamnija šara, koja se proteže preko celih ledja. Zovemo ga ‘krsto po kome su prepoznatljivi”, kaže Prodanović, uz priču da se vjeruje da je Isus Hristos sa magarcima ušao u Jerusalim. Kada je Isus otvorio vrata na Jerusalimu prvi zrak sunca koji je obasjao magarca ostavio je trag u obliku krsta na njihovim leđima.
Trenutno cijena litra mlijeka na tržištu je 50 evra. Na zapadnom tržištu višestruko više. Međutim, ta oblast i pored pokrenutih administrativnim procedura je zakonski nedefinsiana i magareće mlijeko iz Srbije ne može da se izvozi.
“Samo tržište Srbije je za sada dovoljno, ali ukoliko bi se ova oblast uredila i dozvolio izvoz samim tim se otvara i mogućnost da poljoprivrednici prošire svoje kapacitete, a da se ova grana farmarstva razgrana”, kaže Prodanović.
